SAGASaga-beli-132x66SAGASAGA

Doba veštački inteligentnog Velikog Brata

„Spoljni svet je, čak i kroz zatvoren prozor, izgledao hladno. Dole, na ulici, mali kovitlaci vetra nosili su prašinu i iscepan papir u spiralama; mada je sijalo sunce i nebo bilo vedro, sve se činilo bezbojno, sem plakata koji su bili svuda izlepljeni. Lice sa crnim brkovima zurilo je sa svakog ugla. Jedno se nalazilo i na fasadi kuće preko puta. VELIKI BRAT TE POSMATRA, pisalo je, a njegove tamne oči zurile su u dubinu Vinstonovih.“

Naravno u pitanju je odlomak iz romana Džordža Orvela „1984“ koji je izdat još krajem 40-tih prošlog veka. Govori o zatvorenim političkim sistemima, gde su ljudi bili potpuno kontrolisani, takođe i mediji, gde su umetnost i kultura bili neprijatelji ljudi a glavni slogan „Neznanje je moć“. U knjizi smo nekako sa strahom gledali na to što su svi ljudi posmatrani i o svakom se sve zna. Ali u 21. veku ta ideja se polako  pretvara u našu stvarnost, hteli mi to ili ne.

Istorijski, razvoj video nadzora je, verovali ili ne, počeo još 1942. godine u Nemačkoj. Prvu komercijalnu primenu  doživeo je 1949. u SAD-u. Da se razumemo, to je bilo vrlo primitivna tehnologija koja je dozvoljavala praćenje uglavnom jedne kamere na jednom monitoru u realnom vremenu. Bez snimanja, pošto tada nije bilo tehničkih mogućnosti. Razvojem video kaseta, početkom 70-tih prošlog veka dolazi do revolucije u sistemima video nadzora, pošto se u sisteme ubacuju snimači. Tokom 90-tih počinje era personalnih računara. U to vreme dolazi do druge revolucije u sistemima video nadzora pošto se uvode Digitalni Video Rekorderi (ili skraćeno DVR). DVR je snimač koji u sebi ima hard disk. Na DVR se povezuju direktno sve kamere i snimci kamera se skladište na hard disk. Ovakvi sistemi su se vrlo brzo odomaćili i postali sastavni deo opreme mnogih kompanija. Vrlo brzo je video nadzor uvršten i u zakone vezane za tehničko obezbeđenje. Dugo su ovi sistemi imali samo jednu namenu, nadzor odgovarajućeg objekta, i skretanje pažnje potencijalnim prestupnicima da je objekat pod nadzorom. Sve kamere su bile analogne i povezivale su se putem koaksijalnog kabla direktno na snimač. To je ujedno i najveća mana ovakvih „legacy“ sistema. Ne postoji mogućnost udaljenog praćenja. Nema centralizovanog rešenja za više objekata. I nema daljinskog održavanja.

Razvojem računarskih mreža, a pre svega povećanjem brzina u računarskim mrežama, „legacy“ CCTV (Closed Circuit TV) sistemi su polako prešli u IP CCTV. Kamere su postale IP kamere a DVR je postao NVR (Network Video Recorder). Sve se povezuje na mrežne svičeve i nije potrebno raditi posebnu infrastrukturu za povezivanje opreme. Moguće je praćenje sa udaljenih mesta, kao i održavanje. IP CCTV prestaje da bude samo oruđe za zaštitu objekata već polako prelazi da bude IT servis koji daje različite podatke sa slike koja se posmatra.

I polako dolazimo do Orvela. Zadnjih nekoliko godina, pogotovo od kad se govori o 5G mrežama IP video nadzor je postao sastavni deo Smart koncept priča. Uvođenjem veštačke inteligencije (AI) i dodatne analitike, video kamera je u stanju da izbaci mnogo više podataka od same slike. Tako da danas postoji niz dodatnih vrednosti  kao što su:

  • Prepoznavanje lica i tela
  • Prepoznavanje objekata
  • Prepoznavanje registarskih tablica
  • Traffic flow statistika
  • Termalne kamere daju informacije o temperaturi
  • Brojanje ljudi

Svi ovi podaci se mogu upotrebiti u aplikacijama koje se osmišljavaju u okviru različitih projekata vezanih za Smart City, Secure City ili bilo koji drugi IoT projekat. Najava 5G mreža i povećanje protoka u širokopojasnim mrežama samo je ubrzao razvoj aplikacija koje koriste neku od funkcionalnosti nove generacije IP kamera. Brojne su upotrebe svih ovih funkcionalnosti. Nabrojaću neke od njih:

  • Prepoznavanje registarskih tablica, LPR (License Plate Recognition), se najviše koristi kod parkinga i ulaza u objekte, gde u sprezi sa sistemom kontrole pristupa otvara rampu za unapred predefinisane registarske tablice.
  • U industriji, termalne kamere se koriste kod postrojenja gde se prati promena temperature nekog dela. Termalne kamere se takođe koriste i kod zaštite perimetra, jer mogu da uoče probijanje perimetra na osnovu toplote tela prekršioca.
  • U velikim šoping centrima koriste se kamere koje broje ulaske i izlaske ljudi u određene delove i na osnovu toga se prave statistike gde je najbolje postaviti obaveštenja ili reklame.
Photo by DSD from Pexels

Ipak, najkontroverznija od svih je funkcionalnost  prepoznavanje lica i tela. Najkontroverznija, jer se i dalje razmatra etičnost prikupljanja ovih podataka i upotreba istih za potrebe povećanja sigurnosti. Pojavom ove vrste analitike ušli smo zapravo u eru velikog brata. Urađeni su algoritmi koji automatski skeniraju lice onoga ko se snima i upoređuje sa podacima iz postojećih baza. Podaci koje ti algoritmi koriste su vrlo detaljni. Neki od njih su: neravnine između obrva, razmak između jagodičnih kostiju, položaj ivice usana, položaj očiju, veličina i širina nosa, veličina i širina brade itd. Na osnovu svih ovih podataka vrlo precizno se može odrediti identitet osobe, jer sve navedene stvari su takođe i neka vrsta otiska prsta svake osobe.

Moguće primene su brojne. Zamislite da više nema identifikacionih dokumenata. Želite da podignete novac na bankomatu, samo priđete kameri, utvrdi se vaš identitet i vi podignete novac. U prodavnici samo pogledate u kameru i prođete, novac se automatski skine sa vašeg računa. Prilikom ukrcavanja na avion samo pogledate u kameru i prođete. Zvuči kao utopija ili distopija?

Trenutno se ipak ova tehnologija najviše koristi za potrebe policije. U Velikoj Britaniji, tačnije u Velsu, sistem postoji već četiri godine i mahom se koristi za potrebe velikih skupova i koncerata. Na ovakvim skupovima se postavljaju mobilne kamere koje prate sve posetioce, upoređuju sa bazom podataka od preko 12,5 miliona skeniranih lica i traže potencijalne prestupnike.  U SAD-u policija Orlanda je jedna od prvih koja je počela sa testiranjem ove tehnologije. U saradnji sa Amazonom uradili su PoC koji bi uskoro trebalo da se završi. U Maleziji, svi policajci imaju „body“ kamere koje imaju ugrađenu funkciju prepoznavanja lica. Na osnovu ovoga policajci utvrđuju pravi identitet zaustavljenog vozača.

Na kraju, dolazimo i do najvećeg konzumenta ove tehnologije, a to je Kina. U Kini se ova tehnologija najbrže širi, a kineska vlada je smatra državnim projektom. Od ukupnog svetskog budžeta za video nadzor u Kini se potroši 47% godišnje. Svi veliki gradovi u Kini su pokriveni kamerama sa prepoznavanjem lica, gde se svako identifikuje u roku od tri sekunde. Fokus je naravno na suzbijanju kriminala, ali… Najekstremniji slučaj je ipak u provinciji Xinjiang, gde je kineska Vlada postavila čitavu mrežu kamera koje će pratiti pripadnike Uighur manjinske populacije. Policija je 24 sata obaveštena o kretanju svakog pripadnika ove grupe i u slučaju izlaska iz „sigurne zone“ odmah izlaze u patrolu. Na ovaj način celokupna grupa ljudi se nalazi u nekoj vrsti „otvorenog“ zatvora.  Imaju slobodu kretanja ali samo u okvirima koje je propisala policija kroz ovaj sistem video nadzora.

Ovaj i slični primeri bude kod ljudi revolt protiv tehnologije koja ugrožava ljudske slobode i zagarantovana prava. U Velikoj Britaniji postoji organizacija „Big Brother Watch“, sastavljena od pravnika i advokata  koji konstantno prate zloupotrebe u korišćenju tehnologije protiv ljudi. Aktivni su čak i u britanskom parlamentu. Rade nezavisne istrage i edukuju građane o njihovim pravima. U SAD-u je najaktivnija organizacija „American Civil Liberties Union“ (ACLU), koja sa postojanjem od skoro 100 godina, pomaže Amerikancima da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava. Zadnjih godina posebno su aktivni u zaštiti građana od pretnji u vidu ugrožavanja privatnosti. Uspeli su uz pomoć lokalnih organa da zabrane upotrebu sistema za prepoznavanje lica u nekoliko gradova kao što su: San Francisco, Somerville i Oakland.

Uzimajući sve u obzir sistemi za prepoznavanje lica mogu biti vrlo korisni, ali mogu biti i predmet zloupotrebe. Da bi LFR (Live Facial Recognition) bio prihvaćen kao nešto normalno potrebno je da se naprave odgovarajući uslovi:

  • Ukupan benefit u javnoj sigurnosti mora biti veći od nepoverenja u tehniku koji se može javiti
  • Moralo bi da se osigura da se upotrebom tehnologije neće generisati rasna, polna ili bilo kakva druga diskriminacija

Ovi uslovi moraju biti merljivi i kao takvi moraju da se uvrste u odgovarajuće pravne i tehničke regulative.

Čini se da je tehnologija, kao što to često biva, daleko ispred naše sposobnosti da definišemo njenu etičku upotrebu.

Pitanje je: da li treba prelaziti određenu granicu?

Povezane vesti

Saga supporting partner Hack#teen-a

Saga supporting partner Hack#teen-a

Kako do potrošača i kako osvojiti njihovu odanost? – Nenad Matijašević za InStore Magazin

Kako do potrošača i kako osvojiti njihovu odanost? – Nenad Matijašević za InStore Magazin

Zaboravite na uspešan ‘Employer Branding’ ako na njemu radi samo HR – gde su vam kolege iz komunikacija i marketinga?

Zaboravite na uspešan ‘Employer Branding’ ako na njemu radi samo HR – gde su vam kolege iz komunikacija i marketinga?

Tehnologijom protiv komunalnog otpada – u gradu od 2 miliona ljudi

Tehnologijom protiv komunalnog otpada – u gradu od 2 miliona ljudi

I ove godine smo podržali UNICEF humanitarni „Fer Plej“ turnir

I ove godine smo podržali UNICEF humanitarni „Fer Plej“ turnir

Godinu i po dana kasnije i čini se da je domaćem tržištu zaista potreban chatbot u bankarstvu

Godinu i po dana kasnije i čini se da je domaćem tržištu zaista potreban chatbot u bankarstvu

style="fill:;" fill=""
style="fill:;" fill=""
© 2019 SAGA. All Rights Reserved LoboHouse Agency
    • No translations available for this page
      Tokom posete našoj web prezentaciji, koristimo kolačiće koji omogućavaju identifikaciju korisnika. Kolačići su male datoteke koje se privremeno čuvaju na hard disku. Naši kolačići ne sadrže lične podatke, tako da je vaša privatnost zaštićena, takođe možete zahtevati brisanje evidentiranih podataka. Ukoliko isključite upotrebu kolačića, postoji mogućnost da nećete moći da otvorite sve sadržaje na našoj web prezentaciji. Da li zelite da našu web prezentaciju pogledate bez kolačića – cookies? Klikom na “Slažem se”, koristićete sve kolačiće.
      Cookie podešavanjaSLAŽEM SEODBIJAM
      Manage consent

      Kolačići

      Kolačiće upotrebljavamo kako bi ova web stranica radila pravilno. Kolačići pomažu da obezbedimo personalizovano iskustvo i relevantne reklame za vas, a web analitiku za nas. Kako biste saznali više, pogledajte listu kolačića i pogledajte našu Polisu kolačića.
      Neophodni
      Always Enabled

      Ovi su kolačići neophodni za funkcionisanje veb-sajta i ne mogu se isključiti u našim sistemima. Oni su obično postavljeni kao odgovor na tvoje aktivnosti na sajtu, koje predstavljaju zahtev za usluge kao što su podešavanje privatnosti, prijavljivanje ili popunjavanje obrazaca. Svoj pretraživač možeš da podesiš tako da blokira ove kolačiće ili te upozori na njih, ali u tom slučaju neki delovi sajta neće raditi. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve podatke koji bi omogućili ličnu identifikaciju.

      Opcioni

      Analitika Ovi nam kolačići omogućavaju da beležimo broj poseta i analiziramo izvore prometa kako bismo izmerili i unapredili funkcionisanje našeg sajta. Oni nam pomažu da saznamo koje su stranice najpopularnije, a koje najmanje popularne i vidimo kako se posetioci kreću po sajtu. Svi podaci koje prikupljaju ovi kolačići ostaju anonimni. Ako ne želiš da daš dozvolu za ove kolačiće, nećemo znati kada posećuješ naš sajt i nećemo moći da pratimo njegovo funkcionisanje. Reklama i društvene mreže Ove kolačiće kroz naš veb-sajt mogu da postave i partnerski sajtovi za oglašavanje. Ove kompanije mogu ih koristiti radi kreiranja profila tvojih interesovanja i prikazivanja relevantnih reklama na drugim sajtovima. Oni ne pohranjuju direktno lične podatke, ali rade tako što jedinstveno identifikuju tvoj pretraživač i uređaj. Ako ne dozvoliš ove kolačiće, nećeš iskusiti naše ciljane reklame na drugim veb-lokacijama.

      SAVE & ACCEPT

       

       

      • Naslovna
      • Rešenja i servisi
      • Karijera
        ▼
        • Praksa
      • Digitalna transformacija
      • O nama
        ▼
        • CSR
      • Blogovi & vesti
      • Događaji
      • Kontakt
      • sr